Zaslijepljeni svjetlosnim zagađenjem: Gradovi pokušavaju vratiti tamu noći

Ulična rasvjeta ispred kuće može vam olakšati siguran povratak kući noću, ali pokušajte utonuti u san bez zavjesa za zamračivanje. To je samo jedan primjer kako je umjetna rasvjeta istodobno korisna u svakodnevnom životu, ali i ozbiljan problem.

Naš je svijet danas osvijetljen više nego ikad prije. Prema nedavnom američkom istraživanju objavljenom u časopisu Nature, emisije umjetne svjetlosti tijekom noći globalno su porasle za oko 16 posto između 2014. i 2022. godine. Područja koja su postala svjetlija bilježe i povećanje intenziteta rasvjete, u prosjeku za devet posto, piše Deutsche Welle.

Previše umjetnog svjetla može narušiti zdravlje

Izvore svjetlosti poput računala, mobitela, televizora i lampi možemo sami ugasiti. No, mnogi drugi izvori izvan su naše kontrole: ulična rasvjeta, automobilska svjetla, osvijetljeni spomenici, trepereći reklamni panoi i reflektori na gradilištima, trgovinama, autobusnim stajalištima, parkiralištima, sportskim terenima i stadionima.

Takva izloženost umjetnom svjetlu može poremetiti prirodni ciklus spavanja i budnosti, destabilizirati hormonalnu ravnotežu te povećati rizik od metaboličkih poremećaja poput dijabetesa, depresije i pretilosti.

Važnu ulogu ima i boja svjetlosti. Što je svjetlo hladnije, odnosno bjelje, to više podsjeća na dnevnu svjetlost - i snažnije potiskuje hormon melatonin, koji nam navečer izaziva osjećaj pospanosti.

Nijedan drugi okolišni uvjet nije ostao toliko nepromijenjen kroz tisućljeća kao prirodna svjetlost Sunca, Mjeseca i zvijezda. Sav živi svijet prilagodio se tom ritmu. Više od polovice svih vrsta aktivno je noću - a svjetlije noći za njih mogu imati katastrofalne posljedice.

Umjetna rasvjeta zbunjuje ptice i ubija kukce

Ptice selice koriste Mjesec i zvijezde za navigaciju. Umjetna svjetlost može ih omesti i skrenuti s rute, što dovodi do dodatnih letova i iscrpljenosti. Druge vrste ptica mogu biti "prevarene" pa prerano polažu jaja, u razdoblju kada nema dovoljno kukaca kojima bi se hranili tek izlegli ptići.

Kukci poput moljaca i tvrdokrilaca koriste svjetlost zvjezdanog neba kako bi pronašli hranu i partnere za razmnožavanje. No, umjetna svjetla znatno su jača i neizbježno ih privlače. Kukci potom kruže oko izvora svjetlosti sve dok iscrpljeni ne padnu mrtvi na tlo. Na taj način svake godine ugibaju milijarde kukaca, što dodatno pogoršava njihovu ugroženost uzrokovanu onečišćenjem, padom bioraznolikosti i drugim prijetnjama.

Noćni sisavci poput ježeva i šišmiša uglavnom izbjegavaju jaka svjetla, pa se njihov životni prostor u sve svjetlijem svijetu stalno smanjuje. Umjetna rasvjeta može predstavljati i prepreku za pojedine vrste riba. Primjerice, svjetla mostova koja obasjavaju površinu vode mogu spriječiti jegulje u prolasku tijekom migracija radi mrijesta.

Kina i Indija prednjače po svjetlosnom onečišćenju

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature pokazalo je da je rast noćne rasvjete od 2014. godine bio najveći u Aziji, osobito u gospodarski rastućim regijama Kine i Indije.

U SAD-u svjetlosno onečišćenje najviše je poraslo na zapadnoj obali zbog gospodarskog rasta i povećanja broja stanovnika u kalifornijskim gradovima. Istodobno su istočna obala i dijelovi američkog Srednjeg zapada postali tamniji, dijelom zbog pada industrijske aktivnosti, smanjenja broja stanovnika i energetski učinkovitije rasvjete.

U Europi je ukupni intenzitet svjetlosti u odnosu na 2014. pao za četiri posto. Najveći pad svjetlosnog onečišćenja zabilježen je u Francuskoj (33 posto), Ujedinjenom Kraljevstvu (22 posto) i Nizozemskoj (21 posto).

Za razliku od SAD-a, tamnije noćno nebo u Europi nije uvijek posljedica gospodarskog pada. Primjerice, u Francuskoj novi propisi nalažu da rasvjeta na poslovnim zgradama, trgovinama, parkiralištima, javnim parkovima i kulturnim lokalitetima mora biti ugašena najkasnije do jedan sat iza ponoći.

Češka i Slovenija među pionirima borbe protiv svjetlosnog onečišćenja

Češka je još 2002. donijela prvi zakon protiv svjetlosnog onečišćenja u svijetu. Među ostalim, propisuje da ulična rasvjeta smije biti usmjerena isključivo prema tlu, uz kazne veće od 3.000 eura za prekršitelje.

Slovenija se protiv svjetlosnog onečišćenja bori od 2007. godine. Propisi ograničavaju godišnju potrošnju električne energije za rasvjetu na 50 kilovatsati po stanovniku, a dodatna pravila osiguravaju da ulična rasvjeta u stambenim zonama ne bude prejaka tijekom noći.

Njemački grad Fulda pokazuje kako vratiti tamu noći

Njemačka još nema jedinstven nacionalni zakon protiv svjetlosnog onečišćenja, iako se trenutačno ažurira Savezni zakon o zaštiti prirode kako bi se problem bolje regulirao. Savezna pokrajina Baden-Württemberg već je donijela zakon koji zabranjuje osvjetljavanje pročelja od travnja do rujna, u razdoblju kada je divlji svijet najaktivniji.

Grad Fulda, oko 100 kilometara sjeveroistočno od Frankfurta, smatra se predvodnikom pametne rasvjete. Katedrala u Fuldi osvijetljena je precizno usmjerenim reflektorima umjesto klasičnim snažnim reflektorima koji raspršuju svjetlost. U novim četvrtima izvan centra pješačke i biciklističke staze osvijetljene su sa samo 20 posto snage, dok senzori pokreta privremeno pojačavaju rasvjetu kada prolaznici naiđu, piše Deutsche Welle.

Neprofitna organizacija DarkSky International, koja podiže svijest o štetnim učincima prekomjerne umjetne rasvjete, proglasila je Fuldu prvim njemačkim "gradom zvijezda" 2019. godine. Grad se tako pridružio još 11 certificiranih lokacija u Njemačkoj s "iznimno kvalitetnim noćnim nebom i praksama njegove zaštite".